Komplicirani monetarni sustavi

Danas je tako jednostavno izračunati transakciju svakodnevnog života. Svaka država ima nacionalnu valutu, s različitim nazivima, ali u osnovi istim jedinicama, i na kraju pododjelom, poput penija za funtu ili centa za dolar, obično 1/100. Ali bilo je to vrijeme kada je monetarni sustav bio mnogo kompliciraniji od jednostavnog dijeljenja sa 100.

Na primjer, ako trebate platiti dolar i 39 centi, znate da možete proći 5 kvartala i dobiti natrag jedan cent i jedan dime. Ili možete proći dva dolara i dobiti ćete 1 pol i dva novčića i cent...

Grci su imali mnogo kompliciraniji sustav. Novčana jedinica je bila talant - jedinica težine oko 26-28 kilograma...

Ancient Greek Coins

Obično ne postoje kovanice ove vrste... ali kada ste otišli kupiti nešto koristite pododjeljak. Jedan talant bio je jednak 60 "mina", a svaka mina 100 drahma. Drahma je bila kovanica od oko 4,5 gr, u normalnim standardima. I također se dijelio na 6 obola, ili 3 polubola, ili 2 tercobola. I naravno, srebrna drahma nije bila jednaka zlatnoj drahmi. Komplicirano? Ne kao u rimsko doba…

Kupujte sada za 10 USD popusta na prvu kupnju

Rimljani su koristili omjer srebro-zlato. Jedan aureus iznosio je 1/72 težine standardne jedinice novčane mjere, "livre" - ili funte.

Bio je jednak 25 denara, iskovanih u srebru. Naravno, kovalo se pola denara i pola aureija.

Jedan denar bio je jednak 4 bakrena sestercija, a jedan sestercij 2 dupondija ili 4 magarca. As i dupondij su bili iste veličine ali je na dupondiju car imao zrakastu krunu a ne lovor. Jedna je također bila podijeljena u 2 polufinala ili 4 kvadrana. Dakle, jedan aureus =25 denara=100 sestercija=200 dupa as=800 polu=1600 kvadrana. Jednostavan? Pokušajte izračunati koliko aureusa imate ako posjedujete 47 bakrenih guzica...

U srednjovjekovnoj Francuskoj, najvrjedniji novčić bio je “zlatni luj”- louis d'or. Izrađivan je od zlata i imao je nekoliko polovica ili duplih louisa... bio je podijeljen na 4 ecua, kovan u srebru, a svaki je ecu bio jednak 6 livara izrađenih od srebra. Jedna livra bila je jednaka 20 sola, a svaki sol bio je jednak 12 denija. Ali također je bio jednak 4 liarda, tako da je omjer liard:denier bio 1:3

Ili jednostavnije

1 Louis d'or=4 ecu=24 livre=480 sola=1920 liarda=5760 deniera.

Nema problema, ali samo ako ne morate cijeli dan raditi s kovanicama i dati kusur…

U Britaniji je sustav nekako bio isti. Jedna funta bila je jednaka 20 šilinga, svaki šiling 12 penija, a svaki peni 3 fartinga. Dakle, jedna funta je 240 penija ili 720 fartinga...

Russia

Rusija je imala sličan problem. Rubalj je napravljen od srebra. Bio je jednak 2 poltinika (“pola”) svaki poltinik je bio jednak polupoltiniku (“pola od pola”). Jedan poltinik bio je pet grivna. Grivna je bila 3 altina i kopeek, a svaka kopeek je bila dva denghi ("novac") ili 4 polushke.

Petar Veliki je shvatio da je sustav previše kompliciran i odlučio je kao nove jedinice uzeti rubalj i kopejku u omjeru 1:100. Tako je poltinik bio 50 kopeek, polupoltinik 25, grivna 10, altin 3, a denghi je bio ½ dok je polushka bila ¼ kopeek.

Sada, zamjenom naziva kovanice brojem, sve je postalo jednostavnije i uskoro su sve zemlje svijeta usvojile subdivizionski sustav.

Stefan Vasilita